Iako se ovih dana vrlo mnogo priča o sredstvima koja dodjeljuje Europska unija zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama, sami pretpristupni fondovi Europske unije još su uvijek velika nepoznanica većini stanovništva zemalja kandidatkinja i zemalja potencijalnih kandidatkinja.

Europska unija ima tzv. sedmogodišnje programsko razdoblje unutar kojeg planira svoje aktivnosti i svoja proračunska sredstva. Trenutno je na snazi programsko razdoblje od 2007.  do 2013. godine.  Sukladno tome programiran je i najnoviji pretpristupni fond – IPA.

IPA je skraćenica za Instrument pretpristupne pomoći. IPA je zamijenila dosadašnje instrumente poput PHARE, CARDS i ISPA-e. Time su se svi ti prijašnji fondovi namijenjeni zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama ujedinili u jedan, koji uvelike kopira strukture fondove i kohezijski fond. Zbog toga se često zna kazati i da je IPA strukturni fond u malom.

IPA je podijeljena u 5 komponenti:

• I. komponenta – pomoć u tranziciji i jačanje institucija IPA TAIB
• II. komponenta – prekogranična suradnja IPA CBC
• III. komponenta – regionalni razvoj IPA – RD
• IV. komponenta – razvoj ljudskih potencijala – IPA HRD
• V. komponenta – ruralni razvoj – IPARD

Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ima pravo koristiti sredstva iz svih 5 komponenata. Nepovratna sredstva iz IPA-e može koristiti većinom javne i/ili neprofitne organizacije(javna uprava, nevladine organizacije, komore, sindikati, udruge, zaklade, obrazovne ustanove i slično). Manji dio sredstava namijenjen je privatnom sektoru i to većinom u sklopu IPARD-a (V. komponente).

S druge strane, poduzetnici mogu također sudjelovati u sklopu IPA-e, ali ne toliko kroz nepovratna sredstava, već se mogu javljati na različite natječaje u sklopu javne nabave koji se raspisuju na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

I.  Komponenta – IPA TAIB

Ova komponenta usmjerena je na jačanje demokratskih institucija i vladavinu prava, reformu državne uprave, provedbu ekonomske reforme, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, promicanje ravnopravnosti spolova, podržavanje razvoja civilnog društva i unapređenje regionalne suradnje te pomirbu i obnovu, kao i održivi razvoj i smanjivanje siromaštva.

U okviru I. komponente, državi-korisnici pruža se pomoć u izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta i ispunjenju kriterija za članstvo u EU.

Pomoć može imati oblik tehničke pomoći, twinninga, nabave opreme te izvođenja radova. Ovisno o vrsti pomoći, korisnici projekta su u obvezi sufinancirati dio iznosa projekata i to za komponentu twinninga 5%, tehničke pomoći 10%, nabavu roba, izvođenje radova i tehničku pomoć koja ima za svrhu pripremu natječajne dokumentacije 25%.

Za ovu komponentu odgovoran je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF. U sklopu te komponente, projekti se planiraju na godišnjoj razini, s ciljem rješavanja postojećih problema, kako bi se postigao napredak unutar nekog poglavlja pregovora, kako bi se ispunili uvjeti za članstvo u EU i slično.

II. komponenta IPA-e – IPA CBC

II. komponenta IPA-e programirana obuhvaća 6 posebnih programa prekogranične suradnje:

• Slovenija – Hrvatska
• Mađarska – Hrvatska
• Jadranska prekogranična suradnja
• Hrvatska – Bosna i Hercegovina
• Hrvatska – Crna Gora
• Hrvatska – Srbija

U sklopu II. Komponente IPA-e također se financiraju i projekti u sklopu transnacionalnih programa suradnje:

• Transnacionalni program Jugoistočni Europski Prostor SEE
• Transnacionalni program Mediteran

Novčana sredstva unutar ovog programa dodjeljuju se temeljem zajedničkih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava koji se raspisuju prema unaprijed utvrđenim prioritetima iz prekograničnih i transnacionalnih operativnih programa koji su službeno odobreni od Europske komisije.  Svaki od tih operativnih programa može se pronaći na službenim stranicama svakog pojedinačnog prekograničnog programa.

Aktivnosti koje se mogu financirati unutar pojedinih programa prekogranične suradnje odnose se većinom na turizam, gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i inicijative lokalnih zajednica.

Korisnici bespovratnih sredstava u sklopu ovih programa prekogranične suradnje jesu većinom javne, neprofitne organizacije, dok se privatni sektor može uključiti putem javne nabave.

III.  komponenta – IPA RD

III. komponenta IPA-e predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa PHARE. U okviru ovog projekta financiraju se infrastrukturni projekti većih razmjera na području zaštite okoliša, prometa te projekti poticanja nacionalne konkurentnosti i ujednačenog regionalnog razvoja.

Unutar ove komponente postoje i tri podkomponente, odnosno:

• IIIa komponenta – promet
• IIIb komponenta – zaštita okoliša
• IIIc komponenta – regionalna konkurentnost

U sklopu komponente IPA IIIa, kroz različite projekte želi se unaprijediti željeznički sustav te sustav unutrašnje plovidbe. Ova komponenta je većinom usmjerena na Hrvatske željeznice, lučke kapetanije i Agenciju za plovne putove unutarnjih voda. Komponenata IIIa većinom se provodi kroz javnu nabavu, što omogućava i poduzećima s područja Republike Hrvatske sa se uključe u ovu komponentu.

IPA IIIb kao prioritete ima prije svega razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom i zaštitu vodnih resursa kroz uspostavu sustava vodoopskrbe i odvodnje. Krajnji korisnici ove komponente jesu nacionalna, regionalna i lokalna tijela koja se bave gospodarenjem otpadom, vodoopskrbom, odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda. Iako su svi projekti u sklopu ove komponente unaprijed određeni, kao i u slučaju komponente IIIa, većina projekata se provodi kroz javnu nabavu, čime je omogućeno privatnom sektoru da se uključi u provedbu.

IPA IIIc  namijenjena je financiranju projekata iz područja regionalne konkurentnosti. Velik dio ove podkomponente provodi se putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, dok se drugi dio provodi putem javne nabave. IPA IIIc podijeljena je na nekoliko ciljeva, prioriteta i mjera, kojima se želi

• Unaprijediti poslovnu infrastrukturu na području 10 županija koje zaostaju u razvoju
• Poboljšati poslovna klima
• Poduprijeti transfer tehnologija i poduprijeti nove tvrtke temeljene na znanju

U sklopu IPA IIIC, bespovratna sredstva većinom su namijenjena jedinicama lokalne i regionalne samouprave, javnim ustanovama i poduzećima, turističkim zajednicama, visokoškolskim ustanovama te javnim organizacijama u sektoru istraživanja.

IV. komponenta – IPA HRD

Komponenta IV namijenjena je pružanju pomoći u razvoju politika i pripremi za provedbu i upravljanje kohezijskom politikom Zajednice, posebno Europskim socijalnim fondom.

Osnovni cilj je povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta te privući i zadržati više ljudi u zaposlenosti, povećavajući ulaganja u ljudski kapital, jačajući socijalno uključivanje i promičući prilagodljivost trgovačkih društava i radnika.

IV. komponenta ima definirano nekoliko ciljeva, prioriteta i mjera, kroz koje se želi

• Poduprijeti osmišljavanje i provedbe aktivne politike na tržištu rada
• Poduprijeti skupine u nepovoljnom položaju da lakše dođu do zaposlenja i obrazovanja
• Razviti sustav obrazovanja odraslih te uskladiti sustav obrazovanja s potrebama na tržištu rada
• Razviti hrvatski kvalifikacijski okvir.

Jedan dio ove komponente provodi se kroz javnu nabavu, dok se drugi dio provodi na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava.  Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava usmjereni su, prije svega na institucije koje se bave zapošljavanjem (uključujući i posrednike pri zapošljavanju)  i/ili obrazovanjem (bilo obrazovanjem odraslih ili strukovnim obrazovanjem. Kao i u prijašnjim komponentama, privatni sektor većinom može sudjelovati u provedbi ove komponente kroz sustav javne nabave.

V. komponenta – IPARD

IPARD program provodi se kroz tri osnovna strateška prioriteta/cilja:

• Prioritet 1: Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda Zajednice
• Prioritet 2: Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja
• Prioritet 3: Razvoj ruralne ekonomije.

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu pripreme za buduće korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Europskoj uniji, jer se kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) provode mjere na gotovo identičan način.

Za razliku od državnih potpora koje su usmjerene na široki spektar korisnika i ulaganja, potpore iz programa IPARD usmjerene su na ograničeni broj sektora prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike, tj. održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomoći im da postanu konkurentniji.

Osim općih i specifičnih kriterija prihvatljivosti definirani su i potencijalni korisnici pojedine mjere u okviru programa IPARD. Tako su unutar prioriteta 1, kao krajnji korisnici mjere 101 definirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dok su kao krajnji korisnici mjere 103 definirani obrti i poduzeća.  Odnosno, to znači da će obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu javljati na mjeru 101, dok se obrti i poduzeća mogu javiti na mjeru 103.

U sklopu Prioriteta 2 većina mjera usmjerena je prema Lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima), dok je u sklopu Prioriteta 3 mjera 301 usmjerena jedinicama lokalne samouprave, a mjera 303 mikro poduzećima.