Izrada strategije ili nekog drugog strateškog razvojnog plana potreba je svake regije koja želi planski razvijati turizam na svom području i u skladu s postojećom infrastrukturom i turističkim potencijalima biti konkurentna na tržištu.
Faza 1: Izrada vanjske analize situacije
Vanjska analiza zapravo obuhvaća analizu vanjskih faktora destinacije za koju se izrađuje plan turističkog razvoja. Prilikom izrade vanjske analize situacije, potrebno je obuhvatiti širok niz parametara, čime se dobiva kvalitetna analiza šire slike postojećeg položaja turističke destinacije.
Na primjer, prilikom izrade strategije za razvoj turizma na županijskoj razini, vanjski parametri mogu obuhvaćati statističke podatke o dolascima i noćenjima na nacionalnoj razini.
Izuzetno je bitna i analiza konkurencije koja, prije svega, obuhvaća analizu strukture, cijena i dostupnosti turističkog proizvoda. Posebno se može obratiti pažnja na broj turističkih znamenitosti i način njihove promidžbe.
Analiza tržišta potražnje, koja je također sastavni dio vanjske analize situacije, promatra ključna turistička tržišta koja bi mogla privući posjetitelje u destinaciju za koju se izrađuje Strategija. Kroz ovu analizu prije svega se prati trend broja noćenja, zemlje podrijetla iz kojih dolaze posjetitelji, svrha posjeta, mjesec ili razdoblje posjeta te broj posjetitelja turističkih ureda, turističkih atrakcija i muzeja.
Faza 2: Izrada unutarnje analize situacije
Unutarnja analiza započinje s prikupljanjem podataka o trenutnom stupnju turističkog razvoja destinacije te trenutnom vizijom razvoja turističke destinacije. Na taj način se učinkovito definiraju smjernice razvoja turističke destinacije. Treći element interne analize je analiza upravljanja destinacijom. U sklopu tog elementa se definira koja se turistička politika primjenjuje na destinaciju za koju se izrađuje strateški dokumente te kakva su viđenja i ciljevi subjekata odgovornih i uključenih u razvoj turizma u destinaciji, kako je strukturirani turizam, kolika su sredstva, kakva im je marketinška politika, koji su trenutno razvijeni turistički proizvodi, postoje li ikakvi partnerski odnosi između njih i sl.
Unutarnja analiza mora dati odgovore na sljedeća pitanja:
Faza 3: Izrada SWOT analize turističke destinacije
SWOT analiza koristi se kao metoda za prepoznavanje i utvrđivanje ključnih čimbenika razvoja, potencijala za razvoj te razvojnih ograničenja pojedine turističke destinacije. Na temelju SOWT analize određuju se razvojna vizija, ciljevi, prioriteti, mjere i projekti koji će doprinijeti razvoju pojedine turističke destinacije za koju se izrađuje strategija.
Preko SWOT analize se iz obilježja koja su definirana u prethodne dvije faze izdvajaju ona koja predstavljaju razvojne snage, odnosno razvojne slabosti pojedine turističke regije. Nadalje, SWOT analiza pomaže da se na jednostavan i strukturiran način uzmu u obzir stanje i trendovi razvoja turizma u širem okruženju te da se ukaže na osnovne razvojne prilike, odnosno prijetnje koje od tamo dolaze.
Faza 4: Definiranje vizije
Postizanje zajedničke vizije razvoja određene turističke destinacije je proces u koji je potrebno uključiti različite interesne skupine. Naravno, samo definiranje vizije mora se temeljiti na rezultatima iz prethodnog poglavlja. Kada se oblikuje vizija, interesne skupine mogu se poslužiti sljedećim pitanjima:
Faza 5: Određivanje strateških ciljeva
Strateški ciljevi su od ključne važnosti za ostvarenje vizije razvoja turističke destinacije. Strateški ciljevi se definiraju na temelji svih prethodnih faza. Time se osigurava optimalan razvoj turističke destinacije uz minimiziranje rizika.
Kod određivanja strateških ciljeva, mora se velika pažnja pokloniti tome da oni budu mjerivi, kako bi se moglo dokazati da li su i na koji način ti strateški ciljevi postignuti. Isto, tako , pošto se i sama razvojna strategija turizma izrađuje za određeno programsko razdoblje, potrebno je i vremenski definirati te strateške ciljeve i to na taj način da budu ostvarivi unutar trajanja programskog ciklusa strategije za razvoj turizma.
Nadalje, strateški ciljevi moraju biti u skladu sa strateškim ciljevima nekih krovnih dokumenata. Na primjer, ako se radi neka lokalna strategija razvoja turizma, potrebno je provjeriti da li su ti strateški ciljevi u skladu s regionalnom i/ili nacionalnim strategijama razvoja, kako ne bi došlo do nesuglasja i neusklađenosti pojedinih razvojnih strategija.
Faza 6: određivanje prioriteta i mjera
Prioriteti i mjere proizlaze iz strateških ciljeva i njihovim ostvarenjem zapravo se pridonosi ostvarenju strateških ciljeva razvoja pojedine turističke destinacije.
Kod definiranja prioriteta i mjera, potrebno je veliku pažnju posvetiti tome da se odrede korisnici i nositelji ovih prioriteta i mjera, jer se na ovoj razini u velikoj mjeri raspodjeljuju odgovornosti i odlučuje kakva vrsta turističkih razvojnih aktivnosti i projekata će se promovirati tijekom programskog razdoblja za koje se izrađuje strategija razvoja turizma.
Dakle, prioriteti i mjere su detaljne smjernice razvoja pojedine turističke destinacije koje definiraju vrstu aktivnosti i projekata, nositelje i korisnike, ali i mehanizme provedbe te okvirna financijska sredstva koja su na raspolaganju za provedbu pojedinog prioriteta ili pojedine mjere turističkog razvoja.
Faza 7: Izrada akcijskog plana
Kako bi se što jasnije odredile odgovornosti, definirala metodologija provedbe strategije razvoja turizma, ali i utvrdili načini nadzora i evaluacije uspješnosti strategije, izrađuje se akcijski plan.
Kod izrade akcijskog plana, važno je vidjeti računa o tome da sam akcijski plan mora odražavati potrebe za boljom ekonomskom valorizacijom prirodne i kulturno-povijesne baštine, ljudskih potencijala i znanja vezanih uz turističku destinaciju za koju se izrađuje strategija. Time akcijski plan postaje temelj za provedbu Strategije.
Profesionalnost, brzina, znanje i ažurnost djelatnika Agencije rezultirali su mnogim uspješno prijavljenim i implementiranim EU projektima
Marijan Škvarić, gradonačelnik